Krupna divljač

Srna (obična srna, srndač, Capreolus capreolus)

Srna (obična srna, srndač, Capreolus capreolus)

Srna

Izgled srne ukazuje na skladno, vitko, lagano i vrlo pokretno tijelo. Križa su nešto viša od grebena. Noge su vitke i duge, papci crni. Srne unatoč tome ipak nisu ustrajni trkači. Rep je kratak i jedva vidljiv.

Duljina od njuške do repa iznosi 130-140 cm, a visina u grebenu 75 cm.

Težina ovisi o području,hrani, godišnjem dobu, fiziološkom stanju i spolu (ženke su 5-10 % lakše). Težina je obično oko 25 +/- 3 kg, ali može dosegnuti i do 40 kg. Zubna formula odrasle jedinke je I 0/4, C 0/0, P 3/3, M 3/3 dakle sveukupno ima 32 stalna zuba. Lane ima 20 mlječnih zubi. Kreće se hodom, kasom i skokom. Odličan je plivač te se kupa i nikad se ne kaljuža poput jelena i svinja. Ljetna dlaka je rđastocrvena, a zimska kestenjastosiva. Stražnjica je obrasla bijelom dlakom, koja je ljeti manje uočljiva nego zimi. Lane je smeđe sa bijelim pjegama do prvog linjanja, nakon čega izrasla dlaka prekrije ove pjege. Srna mjenja godišnje dlaku dva puta i to u proljeće i početkom jeseni. Vrijeme linjanja je ovisno o nadmorskoj visini, zdravlju i dobi životinje. Za obilježavanje teritorija i druge oblike mirisne komunikacije srnama služe specijalizirane kožne žlijezde. Ove žlijezde nalaze se između papaka zadnjih nogu (podmazuju kožu interdigitalnog područja, ostavljaju mirisni trag), ispod skočnog zgloba sa vanjske strane (tarzalni organ) su žlijezde lojnice, koje također ostavljaju miris na vegetaciji o koju se životinja očeše. Srnjak na čelu ima čeonu žlijezdu, koja mu služi za označavanje granica područja, a u ženki žlijezde koje se nalaze na stražnjici vrhunac izlučivanja imaju u doba parenja. Od osjetila srna ima izvrsno razvijen sluh, njuh i okous. Vid je slabo razvijen jer je srnino oko astigmatično te vidi samo veće predmete i to nejasno a najbolje opaža kretanje.

Po načinu života i ponašanju srna je pretežno danja životinja s maksimumom kretanja popodne i u večernje sate (16-20 sati, ujutro 4-5 i 7-9 sati). ova aktivnost može se podijeliti prema godišnjem dobu u četiri odsjeka sa po tri mjeseca. Srna tijekom 24 sata uzima hranu u 8-11 intervala. Prosječan životni vijek je 13-15 a iznimno 17-18 godina. Srna ima sposobnost prekida razvitka zametka (embriotenija), zato da vrijeme leženja padne u povoljniji period. Ponašanje srne spada u tzv. distancijalni tip. tj. izbjegava život u većim socijalnim formacijama. Do kasne jeseni se udružuje u krda i u njima ostaje sve do proljeća. To je udruživanje nagonsko i opravdano utjecajem negativnih vanjskih faktora. U krdu vlada unutarnja organizacija, koja ga održava na okupu i pruža osjećaj sigurnosti, vođa krda je u pravilu srna majka koja vodi lanad. Tek pred sam porod srna prekida vezu sa prošlogodišnjom lanadi. Po broju članova i obiteljskoj strukturi razlikujemo obiteljsko krdo, prošireno obiteljsko krdo i nagomilano krdo (najtrajnije je obiteljsko krdo) Najtrajnije je obiteljsko krdo koje ima razvijene međusobne odnose među jedinkama, jer se radi o članovima jedne obitelji (srna - lanad). Ovisno o bonitetu staništa radijus kretanja srna je razmjerno malen, on može iznositi prosječno od 1 (srna sa lanadi do 14 dana) do 10 km. Osim toga kod srne kao zoološke porodice je izražen selidbeni nagon, ali je različitog intenziteta kod pojedinih vrsta. Kod sibirske srne je najizraženiji i vezan uz godišnja doba te iznosi i više stotina kilometara. Kod europske srne taj je nagon znatno slabiji, a izraženiji je kod planinskih srna zbog nepovoljnijih uvjeta života i neprijatelja. Razlikujemo nekoliko tipova glasanja ovih životinja. Tip glasanja je uvjetovan spolom, dobi, fiziološkim stanjem jedinke te načinom i stupnjem uznemiravanja. Glasanje slično piskanju je tipično lanetu, koje doziva majku, a pijukanje i piskanje predstavlja komunikaciju između srne i lanadi. Jauk, plač i deranje su zvukovi, koje pretežno proizvode odrasle životinje i ovise o situaciji u kojima se nalaze. Baukanje je način glasanja mužjaka, koji time oglašava opasnost, ali se isto tako glasa i u doba parenja kada srnjak baukanjem obilježava, da je zaposjeo određeni teritorij.

Razmnožavanje
Pari se u drugoj polovici srpnja i prvoj polovici kolovoza a ponekad i kasnije u 11. i 12. mjesecu. Kod srna koje se pare kasnije ne dolazi do prekida razvoja zametka tj. porod se odvija istovremeno sa onima koje su bile u embrioteniji. Srnjak prati srnu koja se tjera i to traje 4 dana, a potom je napušta i traži drugu. Tako oplodi 4-5 srna. Jajna stanica se nakon oplodnje ne učvrsti nego slobodno pliva u maternici i neprimjetno se razvija (embriotenija) do polovice prosinca tek nešto. Od tada počinje intenzivni razvoj tako da porod pada u 5. ili 6. mjesecu. Srna nosi 150 (285-290 dana sa embriotenijom) Prvorotke donose na svijet pretežno jedno, a kasnije dva laneta, rjeđe tri ili više jer to ni za doljenje a prema tome ni za preživljavanje nije povoljno premda srna ima četiri sise. Kod blizanaca lanad može biti raznog ili istog spola. Parenje počinje istovremeno u nizini i u planinama i traje jednako dugo dok lanjenje u planinama nastupa nešto kasnije, jer embriotenija traje dulje jer nepovoljne prilike traje dulje u planinama. Za vrijeme prehrane srna brižljivo skriva lanad. Lane teži 1.2-1.7 kg a siše sve do studenog. Postaje spolno zrelo sa 14 mjeseci.

Divlja svinja (la. Sus scrofa)

Divlja svinja (la. Sus scrofa)

Divlja svinja

Divlja svinja (la. Sus scrofa) je bliski rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divlja životinja koja se dosta lovi jer je u nekim zemljama jako brojna. Za tu brojnost je zaslužan veći broj mladih i vrlo malo prirodnih neprijatelja. Izuzetno brzo trči, ali dobar je i plivač. Odrasli primjerci mogu biti visoki od 90-100 cm, a dugački od 120-160 cm.

Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 kg kod mužjaka vepra, dok ženke mogu biti teže od 150 kg. Ženke postaju spolno zrele sa 10 mjeseci, a mužjaci nekoliko mjeseci kasnije. Međutim, ne pare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže. Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, sjekutići, uvijek preklapaju sa gornjim zubima.Dugi su 28cm,nazivaju se brusači i sjekači,a kod ženke klice. Na taj način zubi se oštre. Očnjaci mužjaka najjsnažniji su u petoj godini. Divlja svinja ima boju krzna smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Mladi, kada se tek rode, imaju karakteristične uzdužne pruge koje im ostaju do drugog mjeseca.

Period parenja divlje svinje se odvija od polovine studenog do početka veljače. U tom periodu može doći do borbi između mužjaka, jer glavna ženka obilježi teritorij na više mjesta i to je znak da će sve ženke iz čopora biti u parenju za dvije nedjelje. Poslije borbi sa drugim mužjacima, najjači mužjak ostaje sa čoporom oko mjesec dana i za to vrijeme upari sve ženke iz čopora. Poslije tog perioda se vraća usamljeničkom životu.

Često žive u šumama u blizini vodopada. Vole kaljuže i često se u njima valjaju. Na taj način se osvježavaju i rješavaju se kožnih parazita. Za odmor koriste brlog, ali prije nego što legnu u njega prvo neko vrijeme sjede. Način pridizanja je takav da prvo sjednu promatrajući okolinu, pa tek zatim ustaju. Za veprove je karakteristično da žive usamljeničkim životom, a čoporu se priključuju samo u vrijeme parenja. Mladi veprovi se često nalaze u blizini čopora, ali nikada kao njegov dio. Kada se promatra kretanje krda, uoči se da se na čelu kreće najstarija ženka. Po načinu ishrane spada u svejede, što znači da će pored hrane biljnog porijekla pojesti životinje koje može savladati,pa će čak jesti i strvine